Sufijska poezija

O NARAVI DERVIŠA III

2008-10-12T01:07:00.000+02:00

Nastoj da činiš dobro, a obuci šta god hoćeš.
Odbacivanje strasnih uživanja –
to je prava pobožnost, a ne odbacivanje bogate odjeće.
Pravi junak nosi bojnu odoru.
Kakva korist od oružja na strašljivcu.

Kad bi jedan bunar napunili ružinom vodom,
pas koji se tu uvali učinio bi je jamom za otpatke.

Ti svoje vrline držiš na dlanu,
a nedostatke kriješ pod pazuhom.
O, ti, zanesenjače napuhani, šta misliš kupiti
na Sudnji dan za svoj lažni novac?

O NARAVI DERVIŠA II

2007-11-04T21:08:00.000+01:00

Ja ne tražim: Bože, primi moje molitve,
Samo molim: Prevuci perom oprosta preko mojih grijeha.

Neki kradljivac uđe u kuću pobožnjaka i, koliko god je pretraživao po kući, ne nađe ništa pa se rastuži. Vidje to pobožnjak pa onaj ćilimak na kom je spavao baci na put kojim će kradljivac proći da ne bi otišao praznih ruku.

Slušao sam kako ljudi Božijeg puta
neće da rastuže čak ni srca neprijatelja.
Kako ćeš dostići ovaj stepen savršenstva
Ti, koji se sa prijateljima svađaš i u zlu nadmećeš?

Ko god iznosi mane drugih ljudi pred tobom,
sigurno će tvoje drugima prenositi.

O NARAVI DERVIŠA I

2007-10-28T12:36:00.000+01:00

Koga vidiš u pobožnjačkom odijelu
smatraj ga pobožnjakom i čestitim čovjekom.
Ako pak ne znaš šta je u njegovoj duši,
šta se tiče poreznika šta se u kući događa.

Griješnici se kaju zbog grijeha svojih,
a pobožnjaci traže oprost za propuštene ibadete.

Ja bijednik, nadam se Tvojoj milosti, a ne uzdam se u svoju odanost.

Robu nije da naređuje, što Ti naređuješ, tome se pokoravam.

Novi ciklus: O naravi derviša

2007-10-28T12:29:00.000+01:00

Elhamdulillah, u trinaest ciklusa predstavljen je isječak iz mudrosti šejha Sadija Širazija iz poglavlja o životu careva. Uistinu se u ovim riječima krije velika mudrost i takvu treba znati čitati, a ukoliko se pojavi želja za primjenom to odsjaj je šejhovih riječi.

Od danas biti će postavljani isječci iz dijela nazvanim "O naravi derviša". Licemjeri postoje od stvaranja, tako i među dervišima, ali pravim ašicima Allah otkrije ko su ti pa oni ne brinu. Šejh Sadi Širazi je u svojoj poeziji opisao takve, a i ašike pa neka svako vidi koliko je blizu iskrenosti.

O ŽIVOTU CAREVA XIII

2007-10-28T12:27:00.000+01:00

Kad stigne do izvora onaj što od žeđi gori,
nemoj misliti da će se preplašiti od razjarenih slonova.

Nikada ne budi prijatelj s onim
ko ide po nedostojnim mjestima.
Srce žednoga ne traži bistre vode:
Popije ostatak iz smrdljivih usta

Pametni ljudi nazivaju uglednikom onoga
ko velike ljude ružnim imenima naziva.

O ŽIVOTU CAREVA XII

2007-10-14T08:59:00.000+02:00

Kad jedan posao može da se uradi bez mog učešća,
nije potrebno da se ja u to miješam.
Kad vidim slijepca i jamu,
zgriješio bih kad bih sjedio i šutio.

Kada bi znanje uvećavalo opskrbu i nasušni hljeb,
nebi bilo bijednijeg čovjeka od neznalice.
Međutim, neznalice dobivaju toliko opskrbe
da pamtni i učeni ostaju zapanjeni.

Sreća i bogatstvo ne postiže se znanjem;
To se dobiva jedino po nebeskom određenju.

O ŽIVOTU CAREVA XI

2007-09-23T15:17:00.000+02:00

Nastoj koliko god možeš da ne vrijeđaš ničije srce,
jer na životnom putu ima mnogo, mnogo trnja.
Nastoj da ispunjavaš i zadooljavaš potrebe bijednih
jer i ti možeš zapasi u nevolje i biti ovisan.

Svoj hljeb jesti i miran biti, bolje je nego zlatan pojas služeći drugome pasati.

Dragocjeni život prođe u brizi o tome
čim se ljeti hraniti, šta zimi odjenuti.
O, glupi stomače, zadovolji se jednim hljebom
da ne sagibaš leđa služeći drugome.

O ŽIVOTU CAREVA X

2007-09-18T07:20:00.000+02:00

Zastupati mišljenje protivno vladaru
znači svojom krvlju svoje ruke prati.
Ako on za dan kaže: Ovo je noć,
treba odgovoriti: Da, eno mjeseca, eno Plejada!

I neprijatelju učini dobro;
Pasja usta najbolje je komadom hljeba začepiti.

Istinski junak je onaj
Koji, kad se rasrdi, ne govori ružne riječi

Neki neotesanac, grubljan, ispsova jednog čovjeka;
Ovaj to hrabro podnese i reče: „Ej, dobro čovjeće,
ja sam gori nego što ti želiš da kažeš,
jer ti ne znaš moje mane kao što ih ja znam.

O ŽIVOTU CAREVA IX

2007-09-13T12:39:00.000+02:00

Čuvaj se pritajenih uzdaha ranjenih srca
jer skrivena rana srca na koncu se pokaže.
Čuvaj se koliko god možeš da ne uvrijediš ničije srce,
jer jedan jedini uzdah može da sruši cijelu vasionu.

„Poklonjenje očekuj od onog koji od tebe očekuje milost, a zapamti i to da su carevi tu da čuvaju podanike, a podanici nisu za to da bi se klanjali carevima.

Kad derviš ne bi maštao o udobnosti i kad se ne bi bojao siromaštva,
noge bi mu već davno stale na nebo.
Kad bi se vezir bojao Boga
koliko se boji cara, bio bi melek.

O ŽIVOTU CAREVA VIII

2007-09-01T12:05:00.000+02:00

Ako želiš da u miru živiš i sa protivnikom, uvijek,
kada u tvojoj odsutnosti loše govori o tebi, ti ga u njegovoj prisutnosti hvali.
Riječ prolazi kroz usta onog ko govori i vrijeđa,
pa ako hoćeš da njegova riječ ne bude gorka,
usta mu učini slatkim.

Onom ko ti uvijek čini dobro
nađi ispriku ako ti u životu učini nepravdu.

Ne čini zulum ljudima na zemlji
da se ne bi uzdah prokletstva oteo prema nebu.

O ŽIVOTU CAREVA VII

2007-08-28T22:28:00.000+02:00

Ako iz bašće svojih podanika vladar pojede samo jednu jabuku,
Njegove sluge i dvorjanici isčupaju stablo iz korjena.
Ako vladar dozvoli da se uzme samo pet jaja bespravno,
Njegova vojska nabode hiljade kokoši na ražanj.

O životu careva VI

2007-08-04T15:14:00.000+02:00

Zar ne vidiš kako pred moćnim i bogatim
laskavci drže ruke na prsima hvaleći ga?

Ali, kad ga sudbina obori,
cio svijet mu stavlja nogu pod glavu.

Ako želiš slavu i velićinu, budi darežljiv,
jer dok zrno ne posiješ, ono ne raste.

„Korjen zuluma na svijetu u početku je bio neznatan, pa ko god je dolazio na to je dodavao dok taj korijen ne dostiže ovolike razmjere.“

O životu careva V

2007-08-02T00:25:00.000+02:00

Ti, prijatelju, posjeduješ sve moralne vrline i dobre kvalitete, ali, zavidnici su u zasjedi i stalno vrebaju, pa ako se budu za tvoje vrline protivno tvrdili i ti dospješ pred cara na odgovornost, ko će onda moći da te brani i opravda? Mislim da je najpametnije da se držiš zadovoljstva onim što imaš, a da se okaniš službe caru. Pametni vele:

U moru su bezbrojne koristi,
ali, ako tražiš spas, na obali je.

Pravi prijatelj je onaj ko prihvata
prijatelja za ruku u muci i nevolji

Ne misli na teškoću i bezizlaz i ne budi tužan
jer u tamnim dubinama je izvor života.

O životu careva IV

2007-07-31T14:36:00.000+02:00

Ako vatropoklonik sto godina vatru loži, krine se i potiče je.
Samo za trenutak ako u nju padne, sigurno će izgorjeti.

Služba caru ima dvije strane:
jedna je nada da će se zaraditi opskrba, a druga je strah da se ne padne u nemilost caru i tako dovede život u opasnost. Pametni smatraju da nije mudro radi onog prvog pasti u ovo drugo.

Pravičnost donosi Božje zadovoljstvo;
ne vidjeh da je iko nastradao na pravom putu.

O životu careva III

2007-07-29T01:36:00.000+02:00

Vladar reče: „Ali nama treba jedan ugledan i pametan čovjek, koji je dostojan da vodi državne poslove.“ Svrgnuti vezir na to dodade: „Prvi znak da je neko pametan je to što neće da se u takve poslove miješa.“

Pitali hijenu: „Kako si i zašto odabrala da stalno pratiš lava?“ Ona odgovori: „Da jedem ono što preostane od njegove lovine i da živim pod njegovom zaštitom, sigurna od napasti i zla neprijatelja.“ Opet je zapitaše: „Sada, kada si dospjela pod njegovu zaštitu, priznaješ njegove blagodati i dobročinstva i na tom si zahvalna, zašto mu se ne približiš da bi te uveo u krug svojih odabranika, prisnih prijatelja i uvrstio te u svoje najodanije sluge?“ Hijena odgovori: „U tom slučaju ne bih bila sigurna od njegove srdžbe i zlovolje.“

O životu careva II

2007-07-27T11:54:00.000+02:00

Ljudi su dijelovi jednoga tijela,
jer čovjek je stvoren od iste materije.

Kad jedan dio oboli,
ni drugi ne ostaju u miru.

Imetak se ne zadržava u rukama rasipnika,
ni strpljenje u srcu zaljubljenoga, ni voda u rešetu.

Dok ne vidiš da je prilika i mjesto da nešto kažeš,
ne upropaštavaj svoj ugled i čast govereći gluposti.

Niko ne može vidjeti da se žedni putnici Hidžaza,
skupljaju na obali slane rijeke.

Tamo gdje je slatkovodni izvor,
tu se skupljaju i ljudi i ptice i mravi!

O životu careva I

2007-07-26T01:06:00.000+02:00

U nevolji kad izlaza nema
Ruka hvata za vrh oštra mača-
Kad čovjek padne u očaj, pruži jezik
Kao što mačka svladana od psa na njega nasrne.

Ah, dragocjeni život mi prođe u željama
Da se ostvare želje moga srca.

Život mi prođe u neznanje;
Ne bijah svjestan, budite bar vi!

Neka se boji onaj koji slabima ne oprašta
Jer ako padne, niko mu neće pružiti ruku.

Ko god loše sjeme sije a dobru se nada,
beskorisno mozak zamara i uzalud se nada.

Uvod

2007-07-26T01:05:00.000+02:00

U ime Allaha , Milostivog, Samilosnog hvala Allahu, Uzvišenom Velikom. Pokornost Njemu je put da Mu se približi, a zahvlanost Njemu uvećava njegove blagodati. Svaki put kada se udahne produžuje se život, a kad se izdahne dolazi olakšanje. Dakle, u svakom disaju su dvije blagodati, a za svaku blagodat dužnost je iskazati zahvalnost.

Oni koji pričaju o ljubavi ne znaju šta je to,
a Onaj ko je spoznao ljubav – od njega nema glasa.

O Ti koji si van mašte, poređenja, predstave i poimanja.
Iznad svega što su nam govorili, što smo slušali i čitali.
Naš sastanak se završio, život došao kraju,
a mi, kao i prije, ostali na početku Tvoga opisa.

Šejh Sadi Širazi

2007-07-26T00:53:00.000+02:00

Šejh Sadi Širazi je iz mjesta Širaz i između mnogobrojnih pjesnika u tom dobu u tom gradu je obilježio 13. stoljeće. Više suhih podataka o Sadiju možete naći u wikipediji. Ovdje ću pokušati da ukratko samo vam prenesem bitne činjenice.

Za one koji ne znaju, šejh je duhovni učitelj u islamu, što je Sadi zasigurno bio. Njegovo najpoznatije djelo Đulistan je kao lektira za putnika prema Bogu i otkriva i olakšava mnoge prepreke na putu ka Jednom. U tom moru ljubavi i spoznaja, nalaze se i stihovi i priče koji opisuju njegovu iritiranost i padanje na jednostavnim iskušenjima, dok se isti nalazi na visokim deredžama (stepenima).

Pošto govoreći o sufijskoj poeziji negdje moramo početi, izabrao sam dosta materijala od šejha Širazija, jer njegov stil nije kao Hajjamov, da podrazumjeva da razumiješ metaforu vina, niti je kao Hafez, kod kojeg deredža je preduslov razumjevanja. Šejh Širazi i bukvalcu servira nešto, a onome ko iza vode vidi Njega, isto daje svjež dah da se napoji.

U samom uvodu svog Đulistana on kaže: Svaki put kad se udahne produžuje se život, a kad se izdahne dolazi olakšanje. Dakle, u svakom disaju su dvije blagodati, a za svaku blagodat dužnost je iskazati zahvalnost.

Dakle kao prvo je izabrao najteži zadatak da pojasni i da nam kaže da je zahvalnost na tome najteža. Šejhul ekber ibn Arebi je rekao: "Največi keramet je spominjati Gospodara svakog daha." Pa eto, neka svako za sebe izvuče pouku.

Druga stvar zbog koje sam ga izabrao jeste da govori o osnovama na putu ka Stvoritelju, kao što su šutnja, hrana i nemješanje u vlast.

Rekoše za Hafeza da dan danas ljudi otvaraju njegov divan nadajući da otvore riješenje za sebe i da dan danas to biva. Ja lično sam isto prošao sa Đulistanom pa molim Gospodara svih svjetova da u ovome podari nam svima hajr i da nam odgovore daje i preko ovog medijuma i Sadijevih riječi.

Toliko za početak.

Bismillah ... ikre .. Hu.

Moć govora

2007-07-25T23:27:00.000+02:00

Esselamu aleik i neka je mir na vas.

Ko god je došao po nešta je pošao. Pa neka svako ponese po šta je došao.

Naša riječ i naš govor imaju granice, čak granice na srcu, granice u perdama, granice misli. Ali ipak često prođu kao strijela kroz oči, uho i srce. Jedina riječ koja dopire stalno i uvijek do ruha je Njegova riječ, Gospodara našeg, Stvoritelja, Jedinog. Ima i onih koji kamenje u grudima nosaju. O toj pojavi Gospodar nas ovako podučava:

2- 74. Ali srca vaša su poslije toga postala tvrda, kao kamen su ili još tvrđa, a ima i kamenja iz kojeg rijeke izbijaju, a ima, zaista, kamenja koje puca i iz kojeg voda izlazi, a ima ga, doista, i koje se od straha pred Allahom ruši. - A Allah motri na ono što radite.

Lično sam bio od onih koji suze nisu kanuli, kažu u narodu - kamena srca. A kaže naš mudri pjesnik Mustafa Širbić: Saznati ćeš, kanuti će suza, na sedždi u sred noći. I tako i bi.

Iako imamo granice, a granica nema, mi smo tu, a nema nas, poslušajmo šta mudri kažu i kako nas oni životu uče i padovima od kojih srce zaboli, o zanosu koji opisa nema i o vinu koje ne opija.

Ljubav kao izvor, On kao spas. Neka bude blog kao sjena od tačke i nauči nas da ljubimo samo sjenu. Amin.

Mahsuz selam i neka je mir sa vama, oh duše na čije srce riječi uticaja imaju.